Aneta Stojić diplomirala je njemački jezik i književnost i francuski jezik i književnost u Zadru 1996. godine. Poslijediplomski studij iz opće lingvistike završila je 2006. godine na Sveučilištu u Zadru gdje je stekla titulu doktora znanosti. Od 1998. godine radi na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Profesuru je stekla 2012. godine te predaje lingvističke kolegije na studiju njemačkoga jezika i književnosti. U svojim znanstvenim radovima bavi se leksikološkim, frazeološkim i kontaktnolingvističkim pojavama u hrvatskome i njemačkome jeziku. Voditeljica je Poslijediplomskoga specijalističkog studija prevođenja. Znanstvena je voditeljica Austrijske knjižnice Rijeka.

Nataša Košuta završila je studij Hrvatskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a doktorirala je 2016. u okviru Poslijediplomskoga doktorskog studija glotodidaktike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranom doktorskog rada na temu „Kolokacijska kompetencija u pisanoj proizvodnji srednjoškolskih učenika njemačkoga jezika u Hrvatskoj” pod mentorstvom prof. dr. sc. Anete Stojić. Zaposlena je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Njezino područje interesa obuhvaća istraživanje procesa ovladavanja stranim jezikom, rano učenje stranoga jezika te kolokacije.

Christine Konecny ​​završila je sveučilišni diplomski studij latinskog i talijanskog jezika (nastavnički smjer) na Sveučilištu u Innsbrucku 2002. i ondje doktorirala 2008. Godine 2015. završila je habilitaciju i odtad je izvanredna profesorica za talijansku lingvistiku. Smatraju je stručnjakinjom za frazeologiju, a na ovom je području stekla reputaciju ponajprije nagrađivanom disertacijom o kolokacijama u talijanskom jeziku. Također je bila voditeljica dvaju istraživačkih projekata: “Talijansko-njemačke kolokacije” i “LeKo – kombinacije leksema u višejezičnom kontekstu”. Od 2018. suradnica je na projektima “GEPHRAS” i “GEPHRAS2” (https://romanistik-gephras.uibk.ac.at/), koji su posvećeni frazeološkom inventaru genovskog govora kojem prijeti izumiranje.

Marija Brkić Bakarić je izvanredna profesorica i viša znanstvena suradnica u znanstvenom području društvenih znanosti, polju informacijskih i komunikacijskih znanosti na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirala je informatiku i engleski jezik i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2006. godine, a doktorirala na poslijediplomskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu 2013. godine. Predmet znanstvenog istraživanja Marije Brkić Bakarić je primjena postupaka strojnog učenja u različitim domenama, s posebnim naglaskom na strojno prevođenje, obradu prirodnog jezika općenito te dubinsku analizu podataka.

Lucia Načinović Prskalo docentica je na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci. Diplomirala je informatiku i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2008. Titulu doktora znanosti stekla je nakon završetka Poslijediplomskog studija iz informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu 2016. godine. Od 2009. radi na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci te sudjeluje u pripremi i izvedbi nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju informatike. Trenutno je nositelj kolegija Engleski jezik za potrebe IT struke, Dinamičke web aplikacije i Uvod u programiranje za web. Područje njenih znanstvenih istraživanja uključuje računalnu obradu prirodnih jezika, strojno prevođenje, analizu i vizualizaciju podataka, izradu web aplikacija, prozodiju jezika, sintezu govora, računalno potpomognuto učenje jezika. Iz navedenih je područja kao autor i suautor objavila i recenzirala veći broj znanstvenih radova.

Iva Barić magistra je edukacije njemačkog jezika i književnosi i engleskog jezika i književnosti od rujna 2013. godine. Predavačica je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu na Sveučilištu u Rijeci na katedri za strane jezike. Njezina polja interesa uključuju primijenjenu lingvistiku, glotodidaktiku, istraživanje kolokacija, metajezične svjesnosti i međujezičnog utjecaja.Trenutno je na doktorskom studiju glototdidaktike u sklopu kojeg istražuje razlike u međujezičnom utjecaju, metajezičnoj svjesnosti i razini usvojenosti jezika kod učenika koji uče prvo engleski pa njemački, odnosno njemački pa engleski. Radno iskustvo stekla je radeći s različitim dobnim skupinama u školi stranih jezika te srednjoj i osnovnoj školi.

Ana Keglević Blažević završila je studij njemačkog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnosti 2015. godine, a 2016. godine zapošljava se kao asistentica na Odsjeku za njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslijediplomski studij germanistike upisuje 2017. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru. U doktorskom radu se bavi kontrastivnom analizom njemačkih i hrvatskih kolokacija.

Katja Dobrić Basaneže docentica je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Diplomirala je engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2009. godine. Titulu doktorice znanosti iz područja humanističkih znanosti, polja traduktologije, stekla je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 2017. godine. Predavala je na Medicinskom i Pravnom fakultetu u Rijeci, na kojima je bila voditeljica kolegija jezika struke. Trenutno je nositeljica kolegija Uvod u prevođenje, Prijevodne vježbe 1, Leksikografija i leksikologija, Morfosintaksa engleskog jezika i Temeljni lingvistički pojmovi. Područja njenog znanstvenog interesa uključuju frazeologiju i terminologiju jezika struke, pravno prevođenje i korpusnu lingvistiku.